Neki stručnjaci savjetuju primjenu blitvina lišća, sirova ili kuhana, za vlažne obloge koji pospješuju dekongestiju (povlačenje navale krvi iz tkiva) i djeluju protuupalno, a mogu se stavljati na hemeroide, opekotine, apscese, potkožne čireve…
Zbog toga većina stručnjaka blitvu nazivaju inekcijom protiv upala u organizmu.
Iako se blitva u većoj mjeri konzumira u priobalnom području, i kontinentalci rado iskušavaju njena ljekovita svojstva.
Pokazalo se da uspijeva i u oštrijoj klimi, pa je stekla nove obožavatelje.
Zeleni se dio može pripremati kao svako lišće, a bijeli kao šparoga.
Najčešće se cijelo lišće kuha, ocijedi, prelije maslinovim uljem te začini nasjeckanim češnjakom.
Taj tradicionalni način pripreme je najzdraviji, jer se ulje ne zagrijava pa ne gubi na kakvoći, a češnjak je zdrav sam po sebi.
Zelene dijelove listova možete pripremiti kao špinat, a bijele stapke skuhati u slanoj vodi te preliti pržrnim mrvicama ili nekim umakom kao šparoge. Pohane ili posute sirom i zapečene u pećnici izvrsno su predjelo ili mali obrok.
Blitva je niskokalorična vrijedna namirnica – u jednoj šoljici skuhane i iscijeđene blitve (25 dag) ima 32 mg C vitamina, 102 mg kalcija, 3,9 mg željeza, 150 mg magnezija i samo 35 kalorija.
Izvor: receptizavas.info
0 komentari:
Objavi komentar